Idi na sadržaj

Početna strana

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Istaknuti članak

Olimpijske igre

Olimpijska zastava
Olimpijska zastava

Olimpijske igre (OI) jesu višesportsko takmičenje koje se održava svake četiri godine. Pogrešno ih nazivamo i olimpijade, jer olimpijadom je u staroj Grčkoj nazivano razdoblje između dviju Olimpijskih igara, pa tako završetkom Olimpijskih igara počinje jedna olimpijada, a završetkom te olimpijade počinju sljedeće Olimpijske igre itd. Ispravan i službeni naziv nekih Olimpijskih igara, npr. konkretno Igara 2004. u Atini, glasi: "Igre XXVIII olimpijade modernog doba". Te Igre u Atini ustvari nisu 28. olimpijske igre (od Atine 1896. naovamo) – koje su održane – nego "tek" 25. To je zato što Igre 6, 12. i 13. olimpijade modernog doba, koje su trebale biti održane u Berlinu 1916, Helsinkiju 1940. i Londonu 1944, zbog Prvog ili Drugog svjetskog rata, nisu održane.

Isprva održavane samo u staroj Grčkoj, Olimpijske su igre oživljene krajem 19. stoljeća djelovanjem francuskog humaniste i zanešenjaka baruna Pierre de Coubertina. Na njegov prijedlog je u Parizu 23. juna 1894. osnovan Međunarodni olimpijski komitet a prvi predsjednik tog najvišeg olimpijskog i uopće sportskog tijela postao je Grk Demetrios Vikelas. Ispravno zvane: "Igre I olimpijade", tj. Prve olimpijske igre modernog doba (nisu imale prefiks "ljetne", jer tada još nije bilo spomena o potrebi održavanja posebnih, Zimskih olimpijskih igara), održane su 1896. u Atini i otad se održavaju svake četiri godine osim u vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata.

Slika dana

Image
Panorama vještačkog Kečutskog jezera u Armeniji.
Nedavni događaji

Vijesti

Puskás arena u Budimpešti bila je domaćin finalne utakmice UEFA Lige prvaka.
Puskás arena u Budimpešti bila je domaćin finalne utakmice UEFA Lige prvaka.
Na današnji dan

30. juni

Image
Obližnji datumi:

Citat dana

Nakazno tijelo ne unakazuje duh, ali ljepota duše krasi tijelo.

Seneka

Wikipedia

Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.

Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno postoji više od 50 miliona članaka na više od 300 jezika, od kojih je 98.378 na bosanskom jeziku.

Doprinosi

Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.

Postoje stranice za pomoć, na kojima je objašnjeno kako se počinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.

Zajednica

Dosad je na Wikipediji na bosanskom jeziku 181.888 korisnika napravilo račun, a od toga je 265 aktivno. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih područja. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i Vi možete pomoći.

Rasprave i komentari o sadržajima članaka dobrodošli su. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške kako bi se postojeći članci učinili što boljima i sveobuhvatnijima.